Plan SAD za prekid kineske dominacije nad litijumom
- Vladimir Kljajić
- May 29, 2025
- 4 min read

Kina trenutno dominira globalnim lancem snabdevanja litijumom i litijumskim baterijama koje su ključne za električna vozila i obnovljive izvore energije. Iako poseduje manje od 7% svetskih rezervi litijuma, Kina kontroliše oko 80% kapaciteta za preradu litijumskih sirovina i približno 70% proizvodnje katodnih materijala i baterijskih ćelija za električne automobile. Šest od deset najvećih proizvođača litijum-jonskih baterija su kineske kompanije (CATL, BYD Co., CALB Co., Gotion High Tech, Sunwoda i Farasis Energy), čime ova zemlja postaje epicentar industrije. Uz snažnu državnu podršku, Kina je izgradila gotovo monopolsku poziciju, kontrolišući oko dve trećine globalnih kapaciteta za preradu litijuma, što joj omogućava značajan uticaj na cene ovog „belog zlata“. Nasuprot tome, Sjedinjene Države su 2022. proizvele manje od 10% litijum-jonskih baterija u svetu, što ilustruje veliki zaostatak i zavisnost od uvoza. S obzirom na to da globalna potražnja za litijumom raste, projekcije ukazuju na višestruki porast do 2030, američki političari i industrija vide kinesku dominaciju kao strateški rizik za energetsku bezbednost i ekonomiju, a na tome krenula radi i nova američka administracija u prvih 100 dana.
Američki plan: Investicije i inovacije
Kako bi smanjile kinesku prednost, Sjedinjene Države pokreću talas investicija u domaće kapacitete za eksploataciju, preradu i reciklažu litijuma. Neočekivani akteri, poput naftnih kompanija, ulaze u ovaj sektor. Giganti kao ExxonMobil i Occidental Petroleum ulažu u direktnu ekstrakciju litijuma (DLE) iz podzemnih slanih voda na jugu SAD-a. U geološkoj formaciji Smackover u Arkanzasu, bogatoj litijumom, ExxonMobil je kupio prava na 120.000 hektara i planira da do 2027. pokrene proizvodnju litijuma dovoljno čistog za baterije, sa ciljem da do 2030. obezbedi litijum za preko milion električnih vozila godišnje. Standard Lithium, uz investiciju od 160 miliona dolara od kompanije Equinor 2024, gradi DLE postrojenja u Arkanzasu, dok Albemarle širi svoje operacije. Novi projekat u Kaliforniji, podržan zajmom od 1,4 milijarde dolara od Američkog Ministarstva energetike, dodatno ubrzava komercijalizaciju rudarenja iz slanih voda. Ova tehnologija privlači pažnju jer smanjuje ekološki uticaj, koristeći specijalne filtere i hemijske procese umesto isparavajućih bazena, čime se štedi voda i energija. SAD tako nastoje da osiguraju domaće izvore litijuma, oslanjajući se na sopstvene stručnjake i tehnologije, umesto na uvoz iz Kine.
Zakonodavna podrška i tarife
Američka vlada podstiče domaću proizvodnju kroz niz zakona. Dvopartiski infrastrukturni zakon iz 2021. je izdvojio milijarde dolara za jačanje lanca snabdevanja baterijama, sa 2,8 milijardi dodeljenih do kraja 2022. za 20 projekata u 12 država, uključujući rudnike, preradu i reciklažu. Inflation Reduction Act (IRA) iz 2022, sa stotinama milijardi dolara u poreskim olakšicama i subvencijama, podstiče zelenu tranziciju, ciljajući domaću proizvodnju baterija i obezbeđivanje kritičnih minerala poput litijuma iz SAD-a ili savezničkih zemalja. Od 2024, uslovi za poreske kredite za električna vozila se pooštravaju: određeni procenat baterije mora dolaziti iz materijala izvađenih, prerađenih ili recikliranih u Americi, sa pragovima koji rastu do 2029. Ključni baterijski materijali ne smeju poticati od „stranih entiteta od posebne zabrinutosti“, uključujući kineske kompanije, nakon 2025. Pored toga, od aprila 2025, SAD su uvele tarife od 173% na baterije za električna vozila i 156% na ostale litijum-jonske baterije iz Kine, kasnije prilagođene na 58% i 41%, kako bi se smanjila zavisnost od uvoza i podstakla domaća industrija.
Međunarodna partnerstva
SAD sarađuju sa saveznicima poput Kanade i Australije, bogatih mineralima, kroz bilateralne sporazume i Minerals Security Partnership, pokrenut 2022, koji uključuje EU, Japan i desetak drugih zemalja. Ova inicijativa mobilizuje investicije u održivo iskopavanje i preradu litijuma, nikla i kobalta. Saradnja se proširuje i na „Litijumski trougao“ – Argentinu, Boliviju i Čile, kako bi se obezbedilo stabilno snabdevanje iz prijateljskih zemalja, smanjujući kinesku dominaciju i geopolitičke rizike, uz poštovanje viših ekoloških i etičkih standarda.
Standardi i održivost
Trampova strategija koja treba da ubrza proces donošenja odluka, ipak naglašava visoke ekološke i etičke standarde. Novi rudnici i fabrike prolaze stroge procene uticaja na vode, biodiverzitet i lokalne zajednice. Takođe stavljen je fokus i na reciklažu baterija, koja je ključna za smanjenje potrebe za rudarenjem. Redwood Materials u Nevadi prerađuje 75% prikupljenih litijum-jonskih baterija u SAD, vraćajući preko 95% metala poput litijuma, kobalta i nikla. Međutim, trenutno se reciklira samo 5% ovih baterija, za razliku od 99% olovno-kiselinskih. Predložene mere uključuju poreske poticaje za reciklažu i politike koje zahtevaju korišćenje recikliranih materijala, čime se smanjuje pritisak na primarne resurse i posledice rudarenja.
Izazovi: Radna snaga i dugoročni ciljevi
Nedostatak radne snage predstavlja prepreku, sa projekcijom da će do 2029. biti potrebno 4-5 puta više radnika, uz 221.000 penzionisanja u sektoru. Mining Schools Act izdvaja 10 miliona dolara za period 2024-2031 za obrazovne programe, što je ključno za podršku rastućoj industriji. Globalno tržište litijuma raste po stopi od 9,7% godišnje do 2035, dok DLE segment ima projekciju rasta od 19,6%, što naglašava potencijal, ali i potrebu za brzim napretkom.
Trka za smanjenje kineske dominacije nad litijumom je u punom jeku. SAD ulažu ogromna sredstva u domaći ekosistem, od rudnika i rafinerija do gigafabrika i reciklaže, pritom kombinujući inovacije, tarife, savezništva i visoke standarde. Kina ostaje moćan konkurent, gradeći svoju poziciju decenijama, ali Amerika nastoji da obezbedi sigurniji pristup „novoj nafti“ 21. veka, litijumu, štiteći energetsku budućnost u eri električnih vozila i čiste energije.


