Nemačka brani motore, Kina osvaja Evropu baterijama
- Vladimir Kljajić
- Sep 12
- 3 min read
Na najvećem evropskom sajmu automobila, snažan pritisak na električna vozila skriva borbu za očuvanje motora sa unutrašnjim sagorevanjem iza kulisa. Dok se na IAA sajmu u Minhenu predstavljaju najnoviji električni modeli, iza scene traje žestoka borba između onih koji žele da očuvaju tradicionalne motore i onih koji guraju Evropu ka obaveznoj elektrifikaciji do 2035. godine.

Nemačka dilema
Nemačka, čija je automobilska industrija stub nacionalne ekonomije i zapošljava stotine hiljada radnika, teško prihvata radikalnu tranziciju. Novi nemački kancelar, Friedrich Merz, izjavio je na sajmu da su “jednostrana politička opredeljenja za specifične tehnologije fundamentalno pogrešan put”. Njegova poruka jasno je uperena protiv plana EU da od 2035. godine zabrani prodaju novih automobila sa motorima na unutrašnje sagorevanje.

Proizvođači poput BMW-a, Volkswagena i Mercedesa upozoravaju da ovakav kurs može ugroziti njihovu konkurentnost i dovesti do zatvaranja fabrika, dok istovremeno traju pregovori o carinama i trgovinskim tenzijama sa SAD. Uprkos tim strahovima, činjenica je da transport u EU čini gotovo četvrtinu svih emisija CO₂ i bez brze elektrifikacije ciljevi klimatske neutralnosti do 2050. ne mogu biti ostvareni.
Kina u ofanzivi
Dok Evropa kalkuliše, Kina agresivno osvaja tržište. Na istom sajmu u Minhenu kineske kompanije predstavile su nove brendove, modele i baterijske tehnologije, ciljajući evropske potrošače od onih koji kupuju Škodu pa sve do onih koji biraju Bentley.
Guangzhou Automobile Group (GAC) planira da poveća prodaju električnih automobila u Evropi čak 17 puta u naredne dve godine, uz ideju da uskoro pokrene i proizvodnju unutar EU.

Privatni kineski giganti poput BYD-a, NIO-a i XPenga već beleže snažan rast, a zahvaljujući državnim subvencijama i dugoročnom planiranju, Kina se pozicionirala kao globalni lider u baterijama i električnim vozilima. Njihova poruka je jasna: električni automobil nije luksuz, već novi standard mobilnosti.
Zašto je elektrifikacija budućnost?
Uprkos protivljenju dela nemačke industrije, realnost je da povratka nema. Više od 150 lidera evropskog EV sektora od Volva i Polestara do proizvođača baterija i mrežnih operatera potpisalo je otvoreno pismo Evropskoj komisiji sa zahtevom da se održi cilj 2035. godine i da se uvedu još ambicioznije mere. Oni naglašavaju da je sama najava ovog cilja već pokrenula stotine milijardi evra investicija širom Evrope.
Evropska unija već gradi temelje sopstvene otpornosti kroz EU Battery Alliance, inicijativu koja okuplja industriju, istraživačke centre i vlade kako bi se razvila domaća proizvodnja baterija. Uz to, Evropski zeleni dogovor daje jasan okvir: smanjenje emisija, ulaganje u obnovljive izvore i jačanje strateške autonomije.
Elektrifikacija transporta stoga nije samo klimatski imperativ, već i pitanje ekonomske i geopolitičke sigurnosti. Evropa više ne može sebi da dozvoli zavisnost od fosilnih goriva niti od uvoza kritičnih sirovina bez jasne strategije. Baterije, a samim tim i litijum, postali su „novo zlato“ zelene tranzicije. Projekti poput onih planiranih u Srbiji, Portugalu ili Španiji mogu postati ključni za evropski lanac snabdevanja i garantovati da Evropa ne ostane talac kineske dominacije.
Evropa između otpora i prilike
Evropa se danas nalazi na raskrsnici. Hoće li slušati glasove industrijskog konzervativizma iz Nemačke ili će prihvatiti transformaciju i postati lider u globalnoj zelenoj trci? Električni automobili nisu pretnja, već šansa da evropska industrija pronađe novu snagu, očuva radna mesta i definiše budućnost mobilnosti.
Ako Nemačka nastavi da brani motore, rizikuje da izgubi trku koju Kina već vodi. Ali ako se Evropa ujedini, uloži u baterije i litijum, te ojača sopstvenu proizvodnju i inovacije, može se pozicionirati kao centar održive mobilnosti u svetu.