Meksiko: Nova destinacija za budućnost električnih automobila?
- Vladimir Kljajić
- Jan 10
- 4 min read
Meksiko, kao jedan od vodećih svetskih izvoznika automobila, sve više se pozicionira kao ključni igrač u industriji električnih vozila (EV).

Uz prisustvo velikih svetskih proizvođača poput General Motors-a, Ford-a, Volkswagen-a, Audi-ja, BMW-a i Mercedes-Benz-a, Meksiko nastavlja da privlači pažnju investitora i inženjera. Ford Mustang Mach-E, na primer, proizvodi se u Meksiku i izvozi širom sveta, kao i General Motors koji uvozi modele Chevrolet Equinox EV i Blazer EV u SAD. Audi je, sa druge strane, odlučio da proizvodnju modela Q8 e-tron preseli iz Brisela u svoju fabriku u San José Chiappa. Čak je i Tesla najavio izgradnju gigafabrike u državi Nuevo Leon. Međutim, ovaj ambiciozni projekat trenutno je obustavljen, a mogući razlozi su političko angažovanje njenog CEO u novoj američkoj administraciji, podrška America first politici, ali ipak najverovatnije glavni razlog je pad prodaje. Ipak, nedavni izveštaj ukazuje na to da je Tesla već kupio 1.194 hektara zemljišta na četiri različite lokacije u Santa Catarini, Nuevo Leon, za otprilike 100 miliona dolara. Pored Tesle, kineski proizvođači, poput BYD-a ulaze na meksičko tržište. Kineski proizvođač BYD je prodao oko 50.000 električnih vozila u Meksiku tokom 2024. godine, a za 2025. planira prodaju od 100.000 jedinica. Prva fabrika treba da ima kapacitet od 150.000 vozila u prvoj fazi i da uskoro kreće njena izgradnja, sa mogućnošću da se kapacitet udvostručiti na 300.000 vozila. Ipak nijedan od navedenih modela ne dostiže pristupačnost novih automobila kompanije Olinia, koje je Vlada Meksika upravo osnovala.
Nearshoring: Privlačenje investicija u Meksiko
Jedan od ključnih faktora rasta meksičke industrije je globalni trend „nearshoring-a“, gde kompanije premeštaju proizvodnju bliže glavnim tržištima. Meksiko, kao saveznik SAD-a, privukao je velike investicije, uključujući 3,2 milijarde dolara u industriji čelika od kompanije Ternium, 2,45 milijardi od Mercado Libre i pet milijardi od Amazona, što je jedna od njavećih investicija u Meksiku. Ipak, najavljene američke carine od 25% koje je najavio Donald Tramp mogle bi usporiti ove trendove i uticati na proizvođače poput General Motors, Nissan, Forda, Toyate ali i druge američke proizvođače automobila i njihovih delova. Donald Tramp je takođe zapretio i uvođenjem tarifa od 200% na automobile kineskih kompanija ako se proizvode u Meksiku što se pre svega odnosi na BYD. Optimizam da do trgovinskog rata ipak neće doći uprkos izjavama predsednika Trampa dolazi iz činjenice da CEO Tesle, Elon Musk, u maju prošle godine kritikovao američke tarife na kineske električne automobile, navodeći da ni on ni Tesla nisu tražili njihovo uvođenje. Ostaje da se vidi da li će njegovo razmišljanje da prevagne u novoj administraciji.
Olinia: Meksični odgovor na pristupačne električne automobile
Nova 2025. godina je krenula za zanimljivom incijativom meksičke vlade i osnivanjem kompanije Olinia, koja ima za cilj proizvodnju pristupačnih električnih automobila sa cenama između od 4.200 do 7.100 evra. Projekat je postavljen na najviši državni nivo, a njegov razvoj direktno podržava predsednica Klaudija Šeinbaum. Prva tri modela biće predstavljena 2026. godine, tokom otvaranja Svetskog prvenstva u fudbalu na stadionu Asteka, dok se početak proizvodnje planira u istoj godini. Inicijalni budžet za razvoj tehnologije ovih automobila nije veliki i iznosi svega oko 1,2 miliona evra, a projekat predvode Nacionalni politehnički institut i Nacionalni tehnološki institut Meksika. Za razliku od tradicionalnih proizvodnih modela, Olinia planira decentralizovanu proizvodnju, sa montažnim pogonima u različitim regionima Meksika. Ovo bi trebalo da smanji troškove transporta i učini vozila dostupnijim široj populaciji. Na primer, jedan od pogona mogao bi biti smešten u severnoj državi Sonora gde ne nalaze i značajne rezerve litijuma, sa procenama od oko 1,7 miliona tona sa očekivanom godišnjom proizvodnjom od 35.000 tona litijuma. Međutim, komercijalna eksploatacija ovih rezervi još uvek nije započeta zato što je u toku arbitraža između kineske kompanije Ganfeng i njenih dveju podružnica u Meksiku protiv meksičke vlade zbog ukidanja rudarske koncesije. Zahtev je podnet Međunarodnom centru za rešavanje investicionih sporova (ICSID) pri Svetskoj banci, što dodatno komplikuje planove za eksploataciju litijuma u ovom regionu u skorijem periodu.
Paralele sa prošlošću i potencijal tržišta
Dok se neki skeptično odnose prema malim električnim automobilima poput Olinia, istorija automobilske industrije podseća nas na slične koncepte iz Evrope. Automobili poput Fiat-a 500, Citroen-a 2CV, Isetta-e i Mini-ja igrali su ključnu ulogu u posleratnoj obnovi Evrope, pružajući pristupačna rešenja u ekonomski izazovnim vremenima. Na sličan način, Olinia bi mogla pronaći svoju publiku u urbanim centrima Meksika i drugih zemalja u razvoju, gde postoji potreba za ekonomičnim i ekološki prihvatljivim vozilima. Srbija takođe može učiti iz meksičkog pristupa razvoju EV industrije, posebno u privlačenju investicija i decentralizaciji proizvodnje. Meksiko je privukao globalne proizvođače poput BYD i General Motorsa, dok Srbija, kroz saradnju sa Stellantisom, proizvodi Fiat Grande Panda u Kragujevcu. Strategija "nearshoring-a", koju Meksiko koristi, mogla bi poslužiti Srbiji za privlačenje evropskih investicija, s fokusom na infrastrukturu, inovacije i održivost kako bi postala konkurentna na EV tržištu. Pored toga veliki potencijal pruža i projekat ,,Jadar’’ koji dodatno može da stimuliše proizvođače automobile da presele proizvodnju u Srbiju. Podsećanja i komparacije sa gore pomenutim meksičkim projektom Sonora, Jadar ima značajne veću planiranu godišnjom proizvodnjom od 58.000 tona litijuma-karbonata.
Meksiko kao svetski lider?
Meksiko je 4. najveći izvoznik vozila u svetu, posle Nemačke, Japana i Sjedinjenih Država. Preko 95% automobilske proizvodnje u Meksiku su laka (putnička) vozila, a ostatak su teški kamioni. Meksiko je u 2024. godini ostvario rekordan nivo proizvodnje i izvoza automobila i lakih kamiona, dok je prodaja novih automobila na domaćem tržištu dostigla treći najviši nivo u istoriji. Proizvodnja vozila porasla je za 5,6%, dosegnuvši 3,99 miliona jedinica, prema podacima statističkog instituta Inegi.Međutim, politički rizici, poput neprevidivih trgovinskih polika predsednika SAD Donalda Trampa, izazivaju zabrinutost. Njegove najave o uvođenju tarifa od 25% na uvoz automobila iz Meksika mogle bi značajno uticati na konkurentnost meksičkih proizvođača na američkom tržištu, koje je ključno za njihov izvoz. Može se bez sumnje reži da inicijativa kao što je Olinia predstavlja hrabar korak ka demokratizaciji električnih automobila i podizanju kapaciteta lokalne proizvodnje. Uz podršku vlade i strateški plan za decentralizovanu proizvodnju, Meksiko ima potencijal da postane globalni lider u industriji pristupačnih električnih vozila, pored Tesle i BYD. Istovremeno, „nearshoring“ i velike investicije dodatno učvršćuju poziciju Meksika kao ključnog partnera SAD-a u savremenoj ekonomskoj tranziciji u godinama koje dolaze.